Planirana je gradnja megaspalionice otpada i otpadnog mulja (Eko reci park) kod radničkog naselja Krč – 300 metara od prvih kuća, a čiji je kapacitet spaljivanja 25 tona otpada na sat (25 šlepera punih otpada dnevno). Na taj način bi Kutina postala centar za spaljivanje otpada iz cijele Hrvatske.
Rad takve spalionice, prema studiji, proizvodi sljedeće onečišćujuće tvari:
Al aluminij AOX adsorbilni organski halogeni (AOX) obično izraženi kao klor Cl As arsen C ugljik Cd kadmij Cl klor CO ugljik monoksid Co kobalt CO2 ugljik dioksid Cr krom Cu bakar EOX Extractable Org Halogen F fluor Fe željezo H vodik HCl klorovodik HF fluorovodik Hg živa Mg magnezij Mn mangan N dušik NH3 amonijak Ni nikal NO dušikov monoksid NO2 dušikov dioksid NOx oksidi dušika O kisik Pb olovo PCDD poliklorirani dibenzodioksini PCDF poliklorirani dibenzofurani PM lebdeća čestica/Particulate matter (PM10, PM2,5) PM10 lebdeće čestice aerodinamičkog promjera do 10 µm PM2.5 lebdeće čestice aerodinamičkog promjera do 2,5 µm S sumpor SO2 sumporov dioksid Tl talij.
Vidljivo je u medijima i na službenim stranicama Ministarstva kako Kutina kontinuirano ima lošu, vrlo lošu ili iznimno lošu kvalitetu zraka na mjernim postajama postavljenim u gradu.
Spaljivanjem otpada u planiranoj energani bi nastajale ogromne količine toksičnog otpada (filteri, pepeo) čije je zbrinjavanje problematično jer Hrvatska nema odlagalište za opasni otpad pa bi se vrlo skupo trebalo plaćati njegovo zbrinjavanje u inozemstvu, što predmetnom Studijom nije adekvatno obrađeno i što bi predstavljalo dodatni trošak koji dovodi u pitanje ekonomsku isplativost ovog postrojenja. Uz to, u obzir treba uzeti i visoke operativne troškove te troškove koji bi mogli nastati uslijed problema na tržištu RDF goriva koje se planira spaljivati u energani. Iz dosadašnje je prakse jasno da postojeći centri za gospodarenje otpadom imaju velikih problema sa kvalitetom RDF goriva, dok novoplanirani centri već godinama niti nisu izgrađeni te je Hrvatska već dobila upozorenja od strane EU da je u njima potrebno promijeniti tehnologiju. Sve navedeno može dovesti do velikih ekonomskih problema u planiranoj energani, a Studija utjecaja na okoliš ništa od navedenog nije uzela u obzir.
Uz to, spaljivanje bi predstavljalo veliku potencijalnu ugrozu za okoliš i zdravlje stanovnika Kutine i okolice. Naime, Studija utjecaja na okoliš u potpunosti ignorira činjenicu da diljem EU u energanama na otpad ovog tipa često dolazi do požara i prekoračenja emisija štetnih plinova koja negativno utječu na kvalitetu života ljudi u okolici tih postrojenja, što je veoma lako saznati pretraživanjem strane literature. Takva ignorancija, uz navođenje postrojenja koja postoje diljem Europe, a bez prikazivanja cjelokupne slike sa problemima koje su brojna od tih postrojenja imala, dokazuje da se nastoji obmanuti javnost tezama o potpunoj sigurnosti ovakvih postrojenja. Uz sve navedeno, ovo se postrojenje smješta u seizmološki aktivnu zonu, što donosi i dodatnu opasnost, iako se Studijom utjecaja na okoliš ta opasnost nastoji minimizirati i umanjiti potencijalne veoma značajne utjecaje na okoliš i društvo budućih potresnih aktivnosti za vrijeme rada planirane energane, a koji nisu adekvatno obrađeni ovom Studijom.
Uz navedeno, Studija utjecaja na okoliš za planirani zahvat sadrži i niz drugih teza kojima se svi mogući utjecaji, koji se napominju kao realni, nastoje svesti na dozvoljene ili zanemarive. To se primjerice vidi i u slučaju mogućeg utjecaja na strogo zaštićene vrste. Naime, iako je taj utjecaj realan, neargumentirano nije proveden postupak Glavne ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu, što je neprihvatljivo i bez čega utjecaj na ekološku mrežu procijenjen ovom Studijom nikako nije adekvatan.
Iznimno je važno napomenuti kako je Europska unija protiv izgradnje novih postrojenja ovog tipa i potiče druge načine zbrinjavanja otpada, dok ovakve projekte odbija na bilo koji način pomagati i financirati, što možete pročitati ovdje.
Također, postoji cijeli niz primjera iz raznih mjesta Republike Hrvatske koja su se pobunila protiv ovakvih postrojenja u njihovim mjestima. Nemoguće je da su baš svi ti ljudi u svim tim mjestima neinformirani o tome što se radi. Kako god bilo, od iznimne je važnosti da građani Kutine budu adekvatno informirani i dobiju priliku sami odlučiti o svojoj sudbini, posebno iz perspektive Moslavine kao kraja u kojemu se njeguju vinogradarstvo i poljoprivreda čiji je temelj čist i kvalitetan zrak.