HRVATSKA je peta u EU po udjelu smrti uzrokovanih onečišćenim zrakom iza Bugarske, Rumunjske, Mađarske i Poljske, pokazuju podaci stranice Institute for Health Metrics and Evaluation (IHME).
Prema World Air Quality Indexu, u petak 26. veljače 2021. Zagreb je bio četvrti u svijetu po zagađenju zraka nakon Pekinga, Katmandua i Beograda (dolje). U jednom dijelu dana bio je čak drugi najlošiji. Da je zrak u Zagrebu i u Slavonskom Brodu bio vrlo loše kvalitete, a u Kutini i Koprivnici izuzetno loše, pokazivala je i stranica Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
Kada se uzme u obzir da onečišćeni zrak uzrokuje prijevremene smrti, bolovanja, liječenja, smanjene sposobnosti itd., on predstavlja golemi teret za Hrvatsku koji se mjeri u milijardama kuna.
Prema novom istraživanju objavljenom u časopisu Environmental Research, onečišćeni zrak najveći je pojedinačni rizik za zdravlje koji uzrokuje svaku petu smrt u svijetu – samo u 2019. uzrokovao je oko 8.7 milijuna smrti. On je veći rizik od pušenja, droge, alkohola, nečiste vode, nedostatka higijene, ozljeda na cestama, HIV-a, malarije, tuberkuloze te ratova i terorizma (grafikon dolje).
Naravno, treba imati na umu da je pušenje veći rizik za osobu koja puši, no onečišćenom zraku izložen je mnogo veći udio čovječanstva.
Do sličnih rezultata došla su i neka ranija istraživanja, samo s nešto manjim brojem ukupnih smrti od oko 7 milijuna.
Kutina vrlo često ima problem s lošom kvalitetom zraka, posebno na mjernoj postaji KUTINA-2, a rezultati iz ovog članka nastali su 2021. godine, nekoliko mjeseci prije nego se prvi puta aktualizirala priča sa spalionicom u našem gradu. Od tada do danas zrak u Kutini često je ispod razine prihvatljive kvalitete što je vidljivo i po službenim stranicama Ministarstva, a s obzirom na probleme za okoliš koje za sobom povlači spalionica, ne moramo puno razmišljati da zaključimo da situacija može biti samo još gora od ove trenutne, iznimno loše situacije.