EU se okreće od spaljivanja otpada u energiju (WTE), a glavne europske financijske institucije to isključuju iz financijske potpore. Nakon što su postavljeni ambiciozni ciljevi poput postizanja ugljične neutralnosti do 2050. godine i prepolovljenja ukupnog zaostalog otpada do 2030. godine, jasno je da su potrebne brze i snažne promjene. Spaljivanje otpada proces je koji intenzivno troši ugljik i potkopava napore da se smanje emisije ugljika i time postigne ugljična neutralnost na vrijeme.
Osim toga, takve politike rade znatno više štete nego koristi prijelazu na kružno gospodarstvo. Budući da se i otpad koji se ne može reciklirati i otpad koji se može reciklirati može koristiti kao sirovina za spalionicu otpada, prevencija i recikliranje otpada se obeshrabruju, dok se nastoji zadržati sve veća proizvodnja otpada tijekom vremena.
Kao takve, europske financijske institucije sada odlučuju podržati alternative koje su manje ugljično intenzivne, isključujući dobivanje energije spaljivanjem otpada iz svoje agende održivosti. Evo sažetka najnovijih događaja na ovom polju politike.
Instrument za oporavak i otpornost, koji je stupio na snagu u veljači 2021., ima za cilj ublažiti ekonomski i društveni učinak izazvan pandemijom koronavirusa. Osigurava 672,5 milijardi eura zajmova i bespovratnih sredstava koji će podržati države članice EU-a u izgradnji otpornijih i održivijih gospodarstava, kao i pomoći im u postizanju zelene i digitalne tranzicije.
Svaka država članica mora pripremiti svoje planove oporavka i otpornosti prema smjernicama koje je predložila Europska komisija. Prema ovim smjernicama, nijedna mjera “ne bi trebala dovesti do značajne štete ciljevima zaštite okoliša u smislu članka 17. Uredbe o taksonomiji”. Na temelju toga izrađen je popis mjera koje ‘ne čine značajnu štetu’.
Kao primjer nepoštivanja načela nečinjenja štete prelasku na nove, prihvatljivije načine gospodarenja otpadom predstavljena je izgradnja novih spalionica otpada. Konkretno, u izvješću se navodi da takve spalionice prijete prijelazu na kružno gospodarstvo jer će vjerojatno “dovesti do značajnog povećanja proizvodnje, spaljivanja ili odlaganja otpada, s izuzetkom spaljivanja opasnog otpada koji se ne može reciklirati”, kršeći članak 17. stavak 1. točka (d) točka (ii) Uredbe o taksonomiji („Značajna šteta ekološkim ciljevima”). Osim toga, koči alternative koje imaju veću ekološku učinkovitost, kao što su ponovna uporaba i recikliranje, kao i potkopava postizanje ciljeva recikliranja, budući da se značajne količine otpada koji se može reciklirati i otpada koji se ne može reciklirati obično koriste kao sirovina.
Europski fond za regionalni razvoj i Kohezijski fond imaju za cilj ojačati gospodarsku, društvenu i teritorijalnu koheziju u EU smanjenjem razlika među europskim regijama, kao i promicati održivi razvoj. Kako bi se postigla ta svrha, oni osiguravaju 234 milijarde eura za raspodjelu.
Od prosinca 2020. aktivnosti koje su kvalificirane za financijsku potporu moraju biti u skladu s klimatskim i ekološkim standardima i prioritetima EU te ne smiju činiti značajnu štetu ekološkim ciljevima.
Konkretnije, u okviru specifičnog cilja „Promicanje prijelaza na kružno i resursno učinkovito gospodarstvo” fondovi podupiru ulaganja u dodatni kapacitet za reciklažu otpada, odvojeno prikupljanje otpada, te ponovnu uporabu otpada.
Naprotiv, oni ne podupiru ulaganja koja imaju za cilj povećati kapacitet postrojenja za obradu preostalog otpada, uključujući spaljivanje otpada, s izuzetkom najudaljenijih regija i tehnologija za materijalnu oporabu. Poželjni rezultati (pokazatelji) ovog specifičnog cilja su poboljšati: odvojeno prikupljanje otpada, recikliranje otpada; i korištenje otpada kao sirovine.
Izvorni tekst na engleskom jeziku s navedenim izvorima: https://zerowasteeurope.eu/2021/05/wte-incineration-no-place-sustainability-agenda/